AZOTARA

Status: U toku

Suđenje

Status Preduzeća:

U stečaju

Partije na vlasti:

  • DSS

Ključne osobe:

  • Nekadašnji načelnik Resora državne bezbednosti za Grad Beograd. U aprilu 2006. kroz firmu Univerzal-holding iz Beograda učestvovao je u kupovini fabrike veštačkog đubriva Azotara iz Pančeva. Sa još šest osoba hapšen je 2012, zbog sumnje da su prodajom proizvodnog pogona Azotare pet godina ranije oštetili državu za oko milijardu dinara.

    Dušan Stupar
  • Saša Dragin je bivši ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i prvookrivljeni u postupku koji se pred Višim sudom u Beogradu vodi protiv 36 osoba. Uhapšen je u novembru 2012. pod sumnjom da je od jula 2009. do kraja marta 2011. učestvovao u trgovini regresiranim đubrivom, gde je pojedinim firmama, protivno Uredbama Vlade, a na štetu države, omogućeno da od Azotare nabave đubrivo po cenama nižim za iznos regresa.

    Saša Dragin
  • Narodni poslanik Socijalističke partije Srbije i generalni direktor Srbijagasa. Srbijagas je bio garant da će Azotara iz Pančeva vratiti pšenicu koju je 2010. pozajmila od firme Victoria logistic i Direkcije za robne rezerve, dok je zastupnik državnog kapitala u fabrici bio Radosav Vujačić, bivši Bajatovićev zamenik. Ove poslove je Savet za borbu protiv korupcije smatrao štetnim po Azotaru. Srbijagas ima najveća potraživanja i 85% vlasništva u Azotari.

    Dušan Bajatović
  • Radosav Vujačić je bio na funkciji zamenika generalnog direktora Srbijagasa početkom 2009. godine, kad ga je Agencija za privatizaciju imenovala za privremenog zastupnika državnog kapitala u Azotari iz Pančeva. Danas jedan od okrivljenih u postupku pred Višim sudom u Beogradu, Vujačić je, sa još osam osoba, uhapšen 2012. pod sumnjom da je od jula 2009. do kraja marta 2011. učestvovao u trgovini regresiranim đubrivom, kada je pojedinim firmama na štetu države omogućeno da od Azotare nabave đubrivo po cenama nižim za iznos regresa.

    Radosav Vujačić

Hronologija

Studija slučaja

Nekada najveća fabrika veštačkog đubriva na Balkanu, Hemijska industrija iz Pančeva – Azotara – radila je od 1962. do 2018. godine, od toga nepune tri godine u većinski privatnom vlasništvu.

Agencija za privatizaciju je prodala Azotaru u aprilu 2006. za 13,1 milion evra, uz obavezu investiranja 30 miliona evra. Kupac na tenderu je bio litvansko-spski konzorcijum firmi Private Stock Company Arvi&Co (65% konzorcijuma), Joint Lithuanian-Usa Venture Sanitex (15%) i Univerzal-holding (20%) iz Beograda, na čelu sa direktorom Dušanom Stuparom, bivšim načelnikom Resora državne bezbednosti za Grad Beograd.

U avgustu 2007, bez saglasnosti Agencije, novi vlasnik Azotare prodao je proizvodni pogon Karbamid 2 (skoro 11% vrednosti firme). Prema ugovoru, kupac nije smeo da otuđi više od 5% imovine, ali mu je Agencija ostavila rok do kraja 2008. da nadomesti razliku od oko 10 miliona evra. Kupac do roka nije uplatio prvu ratu traženog iznosa i početkom 2009. Agencija je raskinula ugovor. Nešto manje od 70% akcija vraćeno je državi, a ostatak je, zbog ulaganja kupca, ostao u njegovom vlasništvu.

Agencija je za privremenog zastupnika državnog kapitala imenovala Radosava Vujačića, tada zamenika generalnog direktora Srbijagasa, firme koja je bila jedan od najvećih poverilaca Azotare. Savet za borbu protiv korupcije je ukazao da bi Vujačić mogao da se nađe u sukobu interesa i donese loše odluke po Azotaru, ali to nije promenilo odluku Agencije.

Zbog dugova koje je Azotara imala prema javnim i državnim preduzećima, uključujući Srbijagas, Vlada je jula 2009. preporučila da se iznos tih potraživanja pretvori u kapital u Azotari.

Dok je Vujačić upravljao fabrikom, Azotara je, pored proizvodnje đubriva, počela da prodaje pšenicu. Tokom 2010. potpisivao je ugovore o zajmu pšenice od firme Victoria logistic i Direkcije za robne rezerve, za čije vraćanje je garantovao Srbijagas. Zaposleni u Azotari obratili su se Savetu za borbu protiv korupcije, sumnjajući da su potpisani ugovori štetni po firmu, jer se zaduživala pod nepovoljnim uslovima, što je Savet kasnije i potvrdio u izveštaju o ovoj privatizaciji.

Upitan za razloge sklapanja ovakvih poslova, Vujačić ih je pravdao kao dobre po Azotaru, jer je time „sprečeno zaustavljanje proizvodnje i nastajanje nesagledivih šteta, kako u finansijskom, tako i u tehnološkom pogledu”. Za ove i druge navode Vujačić nije pružio nikakav dokaz, zaključio je Savet.

Pored toga, Vujačić je odobravao pozajmice drugim firmama, dok Azotara nije mogla da isplati plate radnicima. Štetu koju je Azotara pretrpela iz poslova sa Victoriom i Direkcijom, Savet je procenio na 17,6 miliona evra, bez kamata.

U aprilu 2012. uhapšeno je sedam osoba, među njima Dušan Stupar i Julijana Vučković, direktorka Centra za kontrolu u Agenciji za privatizaciju. Osumnjičeni su da su prodajom pogona pet godina ranije oštetili državu za oko milijardu dinara.

Krajem novembra 2012. uhapšeno je devet osoba, uključujući Sašu Dragina (DS), bivšeg ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Zvonimira Nikezića, vlasnika konsultantske firme Ces Mekon, i Radosava Vujačića. Svi su osumnjičeni da su od jula 2009. do kraja marta 2011. učestvovali u trgovini regresiranim đubrivom, gde je pojedinim firmama, protivno Uredbama Vlade, omogućeno da od Azotare nabave đubrivo po cenama nižim za iznos regresa (država je ovim regresom pokrivala deo troškova za mineralno đubrivo). Time su omogućili Azotari da naplati 473,4 miliona dinara na ime regresa od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Hapšenje su izveli pripadnici Radne grupe MUP-a koja se bavila istraživanjem 24 slučaja, pa i Azotarom, u saradnji sa Tužilaštvom za organizovani kriminal. Do sredine 2013. ovom tužilaštvu je od policije stigla krivična prijava i četiri dopune prijave, koje su obuhvatile 43 osobe, osumnjičene da su zloupotrebom službenog položaja, zloupotrebom položaja odgovornog lica, te primanjem i davanjem mita, oštetili državu za više od milijardu dinara.

Tužilaštvo je podiglo tri optužnice po kojima se trenutno pred Višim sudom u Beogradu vodi postupak protiv Saše Dragina i još 35 lica. Oni se terete da su nakon raskida kupoprodajnog ugovora, u različitim periodima od 10. jula 2009. do kraja novembra 2012, organizovanim prometom regresiranog i neregresiranog đubriva Azotari, na štetu budžeta, pribavili više od milijardu dinara.

Još jedna krivična prijava poslata je Prvom osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu krajem oktobra 2013, kojom se Saša Dragin tereti za unošenje opasnih materija u Srbiju i nedozvoljeno prerađivanje, odlaganje i skladištenje opasnih materija. Iz Prvog tužilaštva su u oktobru 2016. podneli optužni predlog Prvom osnovnom sudu, gde je suđenje u toku.*

Zbog prezaduženosti, pančevački Privredni sud je pokrenuo stečaj nad Azotarom u septembru 2018. godine.

 

 

Objavljeno 29. oktobra 2018.

* Označeni paragraf je naknadno izmenjen u skladu sa novim saznanjima CINS-a o prirodi dela za koje se tereti Saša Dragin i toku tog postupka.